Jesmo li vam ikad govorili o eskalaciji cijena koju je svijet mobitela doživio u posljednjih deset godina, od pojave pametnih telefona. Što se dogodilo s igraćim konzolama? Jesu li i oni imali uspon ili su, naprotiv, s godinama postali pristupačniji?
Ova zanimljiva infografija može nam pomoći da odgovorimo na to pitanje, jer analizira cijene prvih konzola od kasnih 70-ih do danas . Podijelili smo ga u dva dijela kako bismo olakšali njegovu vizualizaciju i analizu.
Kako se vrijednost novca u ovih četrdeset godina jako promijenila, izvršene su prilagodbe uklanjajući inflaciju, tako da su cijene koje se vide jednake našem trenutnom životnom standardu. Te su cijene u dolarima, ali uzimajući u obzir da je trenutni tečaj blizu pariteta, teško da ćemo primijetiti razlike.
1977-1995: Od uloška do CD-a
Rane konzole, poput Atarija, bile su spore, s pogonom na uloške i bilo je malo igara. Međutim, bili su apsolutna novost na tržištu, zbog čega su njihove tržišne cijene bile jednake trenutnim 800 i 900 eura , poput iPhonea 7 Plus.
Pojava prvih pristupačnih konzola, Sega Master System, a kasnije Mega Drive i Super Nintendo, dovela je do pada prosječnih cijena na ekvivalent od oko 300 i 400 eura danas (uz iznimke kao što je Neo Geo, kultna konzola koja je igrala arkadne igre i bila nedostižna izvan Japana). Na taj su način konzole postale proizvodi masovne potrošnje, pretpostavljajući značajne troškove u slobodno vrijeme, ali bez nasilja.
1995-danas: od CD-a do digitalne igre
1995. godine konzole su se pojavile na CD-u, a PlayStation i Saturn bili su veliki protivnici. Taj bi nastup značio mali skok cijene, između 500 i 600 trenutnih eura , iako bi pojava kasnijih konzola poput Sega Dreamcast-a i Nintenda 64 tražila jaz na tržištu s cijenama koje bi pale s trenutnih 300 eura.
U prvoj polovici 2000-ih oklade Microsofta i Sonyja, a to bi bili Xbox i Playstation, bile bi oko 350 eura, dok bi Nintendova GameCube danas iznosila oko 250 eura. Dolaskom Playstationa 3 došlo je do značajne razlike u cijenama između Microsoftovih i Sonyjevih konzola , s Playstationom 3 koji je danas premašio 500 eura, dok je Xbox 360 danas ostao na 320 eura. Taj se uspon poklopio s uključivanjem Blu-Ray-a kao formata u Sonyju i pojavom Playstation Store-a za kupnju igara na mreži.
Dolazak Playstationa 4 i Xboxa One 2013. preokrenuo je tu razliku i značio je stvarno povećanje cijena, s Playstationom 4 koji je gotovo dosegnuo 400 eura i Xboxom One blizu 500. Sljedeća generacija koja je bila Playstation 4 Pro i Xbox One S od 2016. uravnotežili su situaciju s prosječno po 350 eura, ovisno o odabranom kapacitetu.
Pristupačnije konzole
Za sve to vrijeme konzole su imale fluktuacije cijena od svog stvaranja, ali na kraju su težile pristupačnim cijenama i uopće nije postojao opći trend rasta, već upravo suprotno. Za usporedbu, danas najnoviji prijedlozi Sonyja i Microsofta koštaju jednako kao pametni telefon srednje klase. Što mislite o tome? Osjećate li konzole skuplje nego prije? A što mislite o video igrama? Imajte na umu da su vaši komentari uvijek dobrodošli.